Rogač ili latinski Ceratonia siligua

Drugi naziv: kaluber, roščić, rožić, slatka korica

Rogač je podrijetlom iz Sirije, a rasprostranio se po Sredozemlju na mjestima s toplom umjerenom klimom. Kod nas uspijeva u Dalmaciji, a najviše ga ima na otocima. To je mediteransko zimzeleno drvo koje naraste i do 10m visine s velikom i gustom krošnjom. Listovi rogača su kožasti i perasti, jajastog oblika, dok je plod kožasta duga mahuna slatkastog okusa s tvrdim sjemenkama crvenosmeđe boje. Plodovi sazrijevaju sporo, čak do iduće jeseni.

Foto: Flickr, zeevveez

U ishrani se koristi više od 4000 godina, a njegovo brašno se pokazalo jako dobro u suzbijanju proljeva, naročito kod djece, kao i ublažavanje mučnina. Njegovi tanini djeluju na sluznicu crijeva, vežu toksine i bakterije, te inaktiviraju coli bakterije, što smanjuje otok i upalu sluzokože. Odrasli ga konzumiraju u borbi protiv gastritisa. Ljekoviti dijelovi su mu kora grana, listovi, plod i sjemenke.

Sirovi rogač se jede kada je potpuno sazrio, odnosno kada poprimi tamnosmeđu boju, jer nezreo zeleni rogač može dovesti do trovanja. Ako se plodovi rogača preprže i samelju, izvrsna su zamjena za kavu, kakao ili ga se dodaje kavi od korijena cikorije, takozvana Franckova kava.

Brašno od sjemenki rogača dobro je za dijabetičare jer sadrži dosta bjelančevina, pa se primjenjuje u dijetetici. Antiseptičko djelovanje ima u primjeni  kod oboljenja pluća.

Čaj za proljev,jačanje probave i crijeva:

– 5gr samljevenog rogača

– 1dcl vode

lagano sve prokuhati i pustiti da odstoji 1 sat i piti prije jela  2 do 3 puta na dan  po 1dcl. Čaj ne procijediti.

Autor: J. Nikšić