Kelj za zdravi rad mozga

Kelj pripada porodici kupusnjača. Ima ga mnogo vrsta, a najpoznatiji su glavati kelj, kelj pupčar i lisnati kelj. Danas se uzgaja i ukrasni kelj, a prepoznatljiv je po ljubičastim nijansama uz rubove gornjih listova. Uzgaja ga se diljem svijeta. Zbog svoje nutritivne vrijednosti, kelj je jedna od najzdravijih namirnica.

glavati kelj

Glavati kelj, Foto: Flickr, SummerTomato

Odličan je izvor vitamina A, vitamina C i kalija, kalcija, željeza i folata, a sadrži i mnoge fitokemikalije, među kojima je i lutein, koji je dobar za vid i štiti od raka. Konzumiranjem kelja smanjuje se rizik za rak pluća, jednjaka , usta i ždrijela, te mokraćnog mjehura.

Zdravstveno stanje mozga ovisi o vašem izboru namirnica koje u sebi sadrže omega-3 masne kiseline, a upravo kelj ima u svom sastavu tu masnu kiselinu tzv. omega-3 masna biljna kiseline ili ALA (alfa-linolenska kiselina). Nju se također povezuje s nizom tegoba kod depresije i dijabetesa.

Vlakna iz kelja daju vam osjećaj sitosti, zaslužna su za bolju probavu, a zbog vitamina K, snažan je antioksidans koji čuva masnoće, naročito masnoće mozga,  pomoć je kod zgrušavanja krvi, služi za izgradnju kostiju.

Kod dijabetesa i prekomjerne debljine remeti se rad mozga, pa je kelj izvrstan izvor pomoći.  Kelj ne sadrži mnogo ugljikohidrata pa time ne postoji opasnost za naglim skokom rasta šećera u krvi.

Najčešće se kelj prokuhava zbog svoje gorčine,  ali možete ga jesti i sirovog na salatu. Kelj možete uzgajati u svom vrtu tijekom cijele godine.

Autor: J. Nikšić

Komentiraj

*

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.