Danas se kava uzgaja u više od pedeset zemalja svijeta koje se nalaze u tropskom ili suptropskom klimatskom pojasu. Najveći proizvođač kave je svakako Brazil, a slijede ga Kolumbija, Meksiko, Gvatemala, Kostarika, Kenija, Indonezija, Jemen i Vijetnam, dok se na Havajima i u Portoriku istodobno uzgaja i proizvodi.

kava
Kava,Foto: Flickr, modomatic

Raste na zimzelenom stablu koje daje crvene bobe. Kada se s njih skine kožica, zrno ima zelenu boju, a kada ju se poprži, poprima smeđu do tamnosmeđu boju. Najviše se konzumira arabika ili robusta. Arabika je blagog okusa i arome, dok je robusta malo gorča i ima više postotka kofeina.

Zanimljiva je priča kako su kršćani isprva mislili da je kava zlo dok ju papa nije kušao i zaključio da je vrlo ukusna, te ju blagoslovio. To je bio početak kulture kavana, koja se iz Italije uskoro proširila na Francusku, Englesku i obje Amerike. Danas se kava pije u cijelom svijetu. Prva službena kavana otvorena je u Carigradu, a kako saznajemo iz izvora prva kava skuhana je u Veneciji.

Kava posjeduje nešto vitamina i minerala, pa ćemo spomenuti kolin i niacin, te magnezij, fosfor, mangan, željezo, selen, bakar i kalcij, ali su njezina antioksidacijska svojstva ipak iznimna. Pripada samom vrhu antioksidacijskih napitaka. Sadržava fitokemikalije, kao što su klorogenične kiseline, koje su korisne slično onima koje se nalaze u voću i povrću, a potiču metabolizam glukoze (šećera). Kofein u kavi je stimulans koji povećava budnost organizma i sportske rezultate, ali oprez, jer prevelika konzumacija može uzrokovati živčanost i razdražljivost.

Kava, taj najomiljeniji jutarnji napitak dovodi vaš organizam u jedno stanje raspoloženja i sreće, jer je toliko ukusna po svojoj aromi.

Jedna stara turska poslovica kaže: “kava bi trebala biti crna kao pakao, jaka kao smrt i slatka kao ljubav.”

Na mnoge ljude kava djeluje laksativno, nekada su se pripravci od lišća i korijena drveta kave upotrebljavali za prehladu i upalu pluća, te protiv temperature.

Mnoga istraživanja dokazuju da je kofein iz kave povezan sa smanjenim rizikom od Parkinsonove bolesti kod muškaraca, ali ne i kod žena. Smanjuje se rizik za kardiovaskularne bolesti, te drugih upalnih procesa, smanjuje se rizik za alkoholnu cirozu, poboljšava se pamćenje, a stanice raka dojke pozitivno su reagirale na tretman kofeinskom i klorogeničnom kiselinom iz kave. Potiče koncentraciju, ublažava glavobolju, a u kozmetičke svrhe, kofein se sve više upotrebljava u proizvodima za otklanjanje celulita.

I sami možete napraviti domaći recept za otklanjanje celulita, a to znači:

– 2 žlice mljevene kave

– 3 žlice domaćeg maslinovog ulja

– par kapi eteričnog ulja lavande ili ružmarina

sve zajedno dobro promiješati i nanijeti na kritična mjesta, te lagano utrljati kružnim pokretima, pustiti da odstoji 15-20 minuta, te isprati u mlakoj vodi. Postupak možete ponavljati svaki drugi dan.

 Autor: J. Nikšić