Glog

Foto: Flickr, D H Wright

Glog ili latinski Crataegus laevigata

Drugi naziv: bijeli glog, crveni glog, glogovac

Još od srednjeg vijeka glog se primjenjuje kod bolesti srca i žila, a danas se njegove aktivne tvari koriste u medicini kod srčanih bolesnika. Obje vrste gloga rastu u grmlju, na šumovitim obroncima, živicama, na Balkanu i uz Jadransku obalu. Drvo gloga je tvrdo i žilavo, dok je kora jako glatka. Naraste i do visine od 5 metara.

Za sušenje se beru listovi i cvijetovi. Cvijetovi se beru prije nego što se otvore i suše oprezno na suhom mjestu, te tako osušene stavljamo u zatvorene posude i čuvamo cijelu zimu. Svježi listovi imaju osobit, možda i neugodan miris koji privlači kukce, te pojedincima nisu ugodni. Glog cvijeta u proljeće, a plodovi se skupljaju i u jesen.

Glog se koristi i kod blagog poremećaja rada srca, snizuje tlak u perifernim žilama, poboljšava prokrvljenost srčanog mišića, potiče otkucaje srca i pojačava  njegov rad, općenito povećava aktivnost srca.

Sok od gloga:

– 1kg plodova gloga

– 1 litra vode

– 50gr šećera

Oprane plodove najprije kuhamo  u 1/2 litre vode, ohlađeno ispasiramo i dodamo ostatak vode i šećera te još malo prokuhamo.

Autor: J. Nikšić

Vaš komentar

*

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.