Ime agava potječe od grče riječi i znači “plemenit” ili “uzvišen”. Na svijetu postoji više od tristo vrsta agava, a najpoznatija je plava agava (tequilana), koja slobodno raste u meksičkim šumarcima. Glava biljke naziva se još i ananas, slatkog je okusa i upotrebljava se za proizvodnju tekile i nektara.

agava
Agava, Foto: Flickr, Rusty Clark

Sok može biti “taman”, “jantarno žut” ili “svijetli”, a to sve ovisi o preradi. Danas u svijetu agavin nektar postaje sve popularniji kao zamjena za šećer. Agavin sirup je devedeset posto fruktoza, odnosno oblik je prirodnog voćnog šećera.  Također sadržava inulin.  Jedna vrsta korisnih bakterija (bifidobakterija) koja se također nalazi u agavi, probavlja inulin i stvara kratkolančane masne kiseline za koje se tvrde da suzbijaju rak debelog crijeva. Nadalje sadržava i sapogenine, koji djeluju protuupalno i suzbijaju stanice raka.

Agava pročišćava dušu i tijelo, njezine grančice se upotrebljavaju kao zamjena za četkice za zube, a koncentrirani sok služi za liječenje inficiranih rana.

Posebne tvari koje sadrži agava smanjuje se rast gljivica, plijesni i po život opasnih bakterija. Agava je biljka koja je otporna na klimatske promjene i visoke temperature, pa je njeno pustinjsko razvijanje najpogodnije, ali danas se ona može naći i kod nas, pa čak i u vrtovima domaćinstva.

Agavin sirup možete zamjeniti kao zaslađivač umjesto rafiniranog šećera, te ga upotrijebiti u raznim slasticama, ali u manjoj količini jer je mnogo slađi od šećera, ali i zdraviji.

Agavina vlakna pomoći će svakome tko ima probavnih smetnji, višak kilograma, te u borbi za jačanje imunološkog sustava.

Autor: J. Nikšić